Objavljena izdanja
Vodič
IZLETI PO ISTRI
Dvadeset jednodnevnih izletničkih ruta po središnjoj Istri
Susreti s Istrom
Istra jest ljepotica, ali nije od onih koje će vam sve svoje čari otkriti već kod prvog susreta. Dopast će vam se na prvi pogled, ali prava će se ljubav razviti tek kad otkrijete njene draži, njeno srce i dužu, a za to treba i truda i vremena.
Da biste je upoznali i zavoljeli, potražite je u šumama i vodama, u mirisima i bojama. Njene su ruke borove grane na vrhu brda. Haljina joj se plavi na morskoj obali, a kosu joj mrsi vjetar s planine. Struk joj je stegnut potocima, a grudi prekrivene zelenilom šuma; iz njih bistre rijeke izviru. U njenim očima plamti vatra strasti i vatra mudrosti, ona govori riječi nade, a glas joj pronosi poruke prošlosti. Na skutima joj vinogradi i maslinici, u naručju obilje plodova. U njedrima čuva uspomene, tajne predaka. Gradovi joj na ramenima, na glavi kruna od hridi i oblaka, suncem optočena...
Kako upoznati takvu nevjestu? Kako je osvojiti?
Istru nećete upoznati iz knjiga; riječi nisu dovoljne da bi izrazile svu njenu ljepotu, prirodne i duhovne vrijednosti, spomeničku baštinu. S Istrom se treba susresti, rukovati se s njenim krajolicima, naseljima, spomenicima, ljudima... Na usnama treba osjetiti slanost njena mora, na licu svježinu njena gorja. Doživjeti buđenje sunca na njenim vidikovcima, osvježiti si lice bistrom vodom njenih potoka. Uz pozdrav zvona s preslica, s tornjeva, ući u njena sela, u njene gradove, u njene oslikane crkvice. U žumoru čempresa na grobljima osluškivati glasove prošlosti; na trgovima i sajmovima u grubim glasovima ljudi odgonetati dobrotu i plemenitost.
Istri treba poći u pohode. Jednom, dvaput, mnogo puta... Ali kuda? I kako?
Knjiga koju držite u ruci neka vam bude vodič. Dakako, Istra se ne može upoznati na jednom izletu, za jedan dan. I jedno ljeto, pa i čitav jedan život prekratak je za doživljaj svih njenih žari i vrijednosti, svega što je čini tako lijepom, privlačnom i jedinstvenom. Ipak, s dvadeset izletničkih ruta u ovom vodiču predstavljene su najznačajnije prirodne i kulturne osobitosti i zanimljivosti unutrašnjosti Istre, značajnija naselja, najveće vrijednosti spomeničke baštine, najljepši krajolici, prirodne ljepote i atrakcije, pejsažne i kulturne raznolikosti. Vodič je namijenjen svima koji Istru, njenu unutrašnjost, iskonsku i blisku, žele doživjeti u izravnom susretu s njom: domaćim i stranim turistima, izletnicima iz Istre, iz susjednih joj i daljih krajeva, onima koji su već očarani njome i žele ju još potpunije doživjeti, kao i onima koji će se s njom prvi put susresti.
Istru nećete upoznati i doživjeti na stranicama ovog vodiča: nakana mu je da vas tek potakne da pođete Istri u pohode i da vam odškrine vrata njene riznice. Kad uđete, bit ćete oplemenjeni ambijentima u kojima strune sadašnjosti i tragovi prošlosti traju i zrače čudesnom harmonijom i snagom kojoj nećete odoljeti: vratit ćete se i svaki vaš novi susret s Istrom bit će bogato nagrađen njenom izvornom ljepotom i velikim srcem.
Vodič
IZLETI PO ISTRI
Dvadeset jednodnevnih izletničkih ruta po središnjoj Istri
 |
Buzet - Slum - Brest - Jelovice - Trstenik - Rašpor - Rašja Vas - Lanišće
Pješačka dionica: Brest - Žbevnica
Okrjepa: Sun sport u Buzetu
Ručak: Lovac u Jelovicama
Ćićarija je vijenac na glavi ljepotice Istre. Njeni krajolici kao da spajaju zemlju i nebo, izlažući svoju raskošnu ljepotu i isijavajući iskonsku snagu koja plijeni i okrepljuje misli i osjećaje. Sela su polegla u podnožjima gorja, na rubove kraških polja, litice i stijene savile se oko dolova i gorskih strana, a hridinasti vrhovi doimlju se kao da su bijeli cvjetovi s nebeskih visina popadali po zelenim plaštevima šuma.
Stoljećima su se stanovnici ovih krajeva, Ćići, suočavali s teškim životom, oskudicama i nedaćama, jer su kraška polja škrta a planina surova, ali su ustrajavali, obraćujući svaku stopu plodne zemlje, čuvajući stada ovaca na kraškim pašnjacima, tegobno radeći kao drvosječe i ugljenari.
Danas je ĆiĆarija dobrim dijelom napuštena, otišli su ljudi za boljim životom, ali je taj gorovit kraj bio i ostao lijep, krepostan i neodoljiv.
Danas vas vodimo upravo na Ćićariju, u najviše predjele Istre. Obići ćete Slum, Trstenik, Rašpor, Račju Vas, Lanišće. Predviđen je i pravi planinarski pothvat: uspon na Žbevnicu. A na predah i ručak vodimo vas u Jelovice: tamo ćete uživati u specijalitetima lovačke kuhinje, ali i u dražima očuvane prirode, u drugačijem krajoliku od onih na koje ste navikli.
POLAZIŠTE: BUZET
Današnji izlet, bez obzira otkud krenuli, započet ćete u Buzetu. Razgledavanje Buzeta predviđeno je na izletu br. 5, no možete odlučiti to učiniti i danas, uvijek će razgledavanje staroga gradića na brijegu uzdignutom posred široke kotline biti izvanredan doživljaj.
Prije nego se uputite na Ćićariju, popijte kavu u Caffe - baru motela Sun sport, tel. (052) 663-140; fax. (052) 663-426. Nalazi se u podnožju starog grada, na rubu novog naselja, upravo kod novoga autobusnog kolodvora. Motel Sun sport ima klimatiziran bar i restoran, a u 9 soba raspolaže s 15 ležaja. Ima vlastito parkiralište, fitness centar i sportske terene.
Preporučujemo vam, također, da u Buzetu, prije polaska prema planinskom dijelu Istre, provjerite je li pun rezervoar vašeg automobila.
Krenite prema buzetskoj željezničkoj postaji, gore je, visoko pod stjenovitim rubom, prema Ćićariji. Nakon 4,3 km uspona u oštrom zavoju odvaja se desno cesta prema željezničkoj postaji, a vi pođite lijevo prema Brestu i Rijeci. Nakon 900 m prijeći ćete željezničku prugu. S vidikovca nedaleko od prijelaza pruge i napuštene željezničarske kućice širi se predivan pogled na stari i novi dio Buzeta, na Buzetsku kotlinu i gornji tok Mirne. Ubrzo ćete prijeći i planinski rub i naći se na Ćićariji. Krajolik se vidljivo mijenja, drugačije je tlo i raslinje, drugačija je i klima, što je osobito zamjetno zimi.
Tek što se preda vama otvorila visoravan, nad kojom su se nadvili ogoljeli vrhovi, doći ćete do odvojka prema Raspadalici, na što upozorava i mali putokaz. Raspadalica je uzletište paraglajdera - letača uz pomoć platnenog krila nalik padobranu. Do uzletišta vodi 4 km bijele ceste. Možete je prijeći automobilom ili pješke. Ondje će se pred vama otvoriti nezaboravan pogled na prostranu kotlinu s Buzetom na brežuljku posred nje, a imate li sreće, možda ćete moći promatrati i uzlijetanje paraglajdera.
Vratite se na asfaltiranu cestu. U produžetku nakon par kilometara doći ćete do skretanja prema Slumu, do kojeg vodi 1,2 km asfaltirane ceste. Slum je slikovito ćićarijsko selo na 502 m visine. Ima župnu crkvu sv. Mateja koja je sagrađena 1870. god. na mjestu starije, koja se spominje 1580. i iz koje potječu u apsidi sačuvane freske i glagoljski natpis iz 1555. god. Želite li posjetiti crkvu i razgledati freske, obratite se obitelji u kući nasuprot crkve.
Prema zapisima koji govore da je crkva sv. Mateja bila podignuta uz veliku lipu, može se zaključiti da je postojeća razgranata lipa šupljeg debla u Slumu jedno od najstarijih stabala u Istri.
Danas u Slumu živi svega tridesetak pretežito starijih stanovnika, dok ih je u prošlosti bilo i desetak puta više, primjerice 1890. god. u selu je bilo 390 žitelja. U selu djeluje servis za automobile i poštanski ured za široko područje gotovo cijele Ćićarije, do Trstenika i Jelovica. Iz Sluma potječe porodica poznatoga istarskog skladatelja i etnomuzikologa Slavka Zlatića.
Iz Sluma ćete se vratiti na glavnu cestu s koje ste skrenuli i produžiti desno prema 3,7 km udaljenom Brestu. U središtu sela velika je crkva sv. Trojstva, a uz nju zdepast zvonik visok svega nekoliko metara. Crkvu su dale sagraditi austrijske vlasti 1878. god. u zamjenu za pravo korištenja vode iz seoskog izvora za potrebe željeznice. Međutim, kako ugovorom nije bila predviđena gradnja zvonika, mještani su ga izgradili prema svojim mogućnostima te je po veličini u neskladu s impozantnom crkvom
USPON NA ŽBEVNICU
 |
Uspon iz Bresta na Žbevnicu (1014 m) pravi je planinarski pothvat, traje nešto više od jednog sata, nije prenaporan, a pružit će vam nezaboravan doživljaj. Vrh Žbevnice možete osvojiti dužim ili kraćim usponom. Duži uspon započet ćete s ruba sela. Auto ostavite uz javnu slavinu čiste i za najvećih čega studene pitke vode, odakle započinje uspon stjenovitom stazom, trasom starog vodovoda. Napijte se dobre prirodne izvorske vode i krenite. Za oko 20 minuta hoda stići ćete do planinarske kuće, smještene na maloj visoravni okruženoj borovom šumom. Uz kuću je uređeno odmorište s klupama, odakle se pruža lijep vidik na Ćićariju. Kuća je vikendom otvorena, ali ne nudi prehranu. Od nje do vrha Žbevnice preostaje vam još oko 50 minuta hoda. Nakon nekoliko minuta, kod ograđena izvora, poslije nekoliko oštrih zavoja, stići ćete na visoravan. Slijedite obilježenu stazu: kolčiće zabijene u livadu. Vrh Žbevnice je blago zaobljen i obrastao travom, a najvišu kotu obilježava hrpa kamenja.
 |
Postoji i kraći uspon. Iz Bresta vozite dalje cestom i nakon 1,9 km stanite i parkirajte uz rub ceste. Nalazite se u podnožju Žbevnice na 749 m nadmorske visine. Do vrha možete doći za oko jedan sat uspinjanja. Uživat ćete u jednom od najljepših pogleda na ovaj dio Istre. Krenite stazom koja se od ceste odvaja lijevo gore do šumarka iza kojeg se nalazi kamenolom. Odavde vas šumska staza vodi ravno na vrh Žbevnice. Teren je gol, bez visokog raslinja, stoga je mala vjerojatnost da ćete zalutati. Svakim će vam se korakom obzori sve više širiti, a gore na vrhu pred vama će se otvoriti široki vidici istarskoga sjevera, daleko prema Planiku i Učki na istoku, do Slavnika na sjeveru i preko brdovitih predjela ispresijecanih rječicama i potocima prema zapadu do mora.
RUČAK U JELOVICAMA
Spust sa Žbevnice bit će lakši, pružit će vam novu priliku za divljenje ljepotama i raznolikosti bliže i dalje okolice. Umor koji ćete osjećati kad stignete na cestu do auta bit će zapravo ugodan i poticajan da se odvezete do Jelovica na odmor i dobar ručak s domaćim specijalitetima. Oko dva kilometra od podnožja Žbevnice doći ćete do križanja zvanog Kolo: desno cesta vodi preko Lanišća do Lupoglava, a lijevo produžava prema Vodicama i Rijeci. Krenite lijevo, nakon par kilometara doći ćete do Dana, zatim do Vodica, gdje ćete skrenuti lijevo prema 5 km udaljenim Jelovicama, na samoj slovensko-hrvatskoj granici (bez graničnoga prijelaza!).
U Jelovicama (prvi se put spominju 1323. god.) u Seljačkom domaćinstvu Lovac, tel. (052) 660-127 i (052) 660-147, u svako doba primit će vas ljubazna domaćica Slavka Čendak. Veće je skupine gostiju dobro najaviti.
Nakon okrjepe i odmora u Jelovicama, vratit ćete se do križanja Kolo i skrenuti lijevo smjerom putokaza prema Lanišću i Lupoglavu.
RAŠPOR: NEKADAŠNJE SJEDIŠTE MOĆNIH KAPETANA
Trstenik: crkva sv. Lucije |
Nakon 1,8 km stići ćete u Trstenik. Nekada je to bilo selo ovčara, imalo je i do 223 stanovnika ( 1890. god.) i vrvjelo je životom. Šezdesetih godina prošloga stoljeća i Trstenik je, kao i mnoga druga mjesta na Ćićariji, opustio, mlađi su ljudi potražili lakši život u susjednim gradovima. Danas u selu stalno žive samo četiri stanovnika. Nekoliko kuća obnavljaju tzv. vikendaši, koji ovamo dolaze povremeno vikendom i na odmor. Tako je i u drugim Ćićarijskim selima. U Trsteniku možete razgledati crkvu sv. Lucije koja se prvi put spominje 1580. god.
Rašpor: iza današnjeg sela, u brdu obraslom šumom, ostaci su starih zidina nekadašnjeg kaštela.
|
Od Trstenika do 1,7 km udaljenog Rašpora cesta prolazi pitomom dolinom, koju mnogi drže najbogatijim staništem ljekovitog bilja u Istri. Rašpor, danas malo selo sa svega 17 stanovnika, povijesno je mjesto, poznato kao sjedište Rašporskog kapetanata. Na borovima obraslom brdu iznad današnjeg sela (830 m) nekoć se nalazila utvrda u kojoj su stolovali kapetani - vojni upravitelji koji su mletačkom Istrom s ovog brijega upravljali od 1394. do 1511. god., kada se njihovo sjedište seli u Buzet. Tvrđava se prvi put spominje 1264., iako se pouzdano zna da se ondje nalazila mnogo ranije. Za oko pola sata laganog hoda možete dobrim šumskim putem doći do mjesta drevne utvrde, od koje se danas u gustišu jedva naziru ruševine.
U selu je crkvica sv. Nikole, koja pamti nekadašnje kapetane, jer se prvi put spominje 1385., a temeljito je obnovljena 1585. god. Nedaleko od sela uz cestu prema Lanišću nalazi se Rašporski ponor. S dubinom od 361 m najdublji je ponor u Istri. Ne savjetujemo vam da ga potražite bez nazočnosti obučenih speleologa.
LANIŠĆE - NAJVEĆE NASELJE NA ĆIĆARIJI
Račja Vas |
Iz Rašpora podužite prema 2,3 km udaljenoj Račjoj Vasi. Usred sela nalazi se uređeni izvor pitke vode. Ne pamti se da je izvor ikada presušio. Zastanite, napijte se dobre planinske vode i ako niste čedni, da ne iznevjerite tradiciju. Račja Vas na visini od 692 m tradicionalno je planinarsko odmorište prije uspona na nedaleki 1106 m visoki Orljak. U selu je crkva Blažene Djevice Marije, koja se spominje 1580. god., a uz nju je 10 m visok zvonik.
Od Račje Vasi nakon 3 km doći ćete u Lanišće, najveće naselje na Ćićariji, od 1993. god. sjedište općine. U općinskoj upravi, tel. (052) 661-060 (radno vrijeme od 7 do 15 sati), možete dobiti informacije o Lanišću i Ćićariji. Župnik iz Lanišća upravlja većinom crkava na Ćićariji, stoga informacije o tamošnjim crkvama možete potražiti u župnom uredu, tel. (052) 661-018.
Lanišće
|
Lanišće je smješteno na rubu prostranoga kraškog polja, u podnožju Orljaka (1106 m) i Stražice (964 m). Naseljem dominira župna crkva sv. Kancijana, sagrađena 1927. na mjestu ranije, koju su, prema sačuvanom natpisu, 1609. gradili domaći majstori Gašpar Marković i njegov sin Ivan.
U Lanišću danas živi stotinjak ljudi (94 prema popisu iz 2001.), a na području cijele općine, koja se prostire na 144 km2, u 14 naselja živi 398 stanovnika. Prema popisu stanovništva iz 1910. na istom su prostoru živjela 4763 stanovnika.
Iz Lanišća put vas vodi dalje cestom prema Lupoglavu. Nakon 4 km putokaz pokazuje lijevo na odvojak za Brgudac. Možete se odvesti do toga najvišeg istarskog sela, ili produžiti do Lupoglava i tu završiti današnji izlet. Posjet Brgucu i uspon do Korita, poznatoga istarskog planinskog izletišta, opisan je u izletu br. 19.
Od Lanišća prema Prapoćama |
|
